IGRA ANAGRAMA 2013/1

bravo Zdenko na uspešnom startu, a pošto je Slavko bezecovao prvo mesto u ovom kolu, ovo je tek formalnost...
DESETCI LET’ SAM JE DOM SINA RODNE LIKE

Mesud

TEST EDISONOM NESKLAD! DA, I LICEMER JE!

Mesud:
SMELOST, DADNE ESEJ ELEKTRODINAMICI

mihajlo ::

bravo Zdenko na uspešnom startu, a pošto je Slavko bezecovao prvo mesto u ovom kolu, ovo je tek formalnost...
DESETCI LET’ SAM JE DOM SINA RODNE LIKE

Ovaj anagram, suštinski, izuzetno dobro odgovara na temu, ali....

1) Decenija i desetak su istog korena (deset), što meni lično, u ovom slučaju, i ne smeta, jer se ne ponavlja velika slovna skupina,

međutim

2) Desetci nije dobra množina... evo šta kaže Klajn:

imao sam u vidu spornu reč no mislio sam da su ,,Jezični savjeti,, pouzdano mesto za proveru, a tamo
stoji
Imenica desetci (koja nema jedninu) označuje skup od nekoliko desetaka članova, npr. Na trgu su se okupili desetci građana. Imenica desetina znači 'deseti dio kakve cjeline', npr. Ispitana je desetina studenata; Napravili smo desetinu posla. Katkad se množina desetine pogrješno upotrebljava umjesto imenice desetci. Pogrješno je: *Utakmicu su gledale desetine navijača; *U poplavi su stradale desetine kuća, a pravilno je: Utakmicu su gledali desetci navijača; U poplavi su stradali desetci kuća
a ovo pod br. 1 ako je deci-deset pa se ne može onda je cent-sto a mili-hiljadu pa kad bi za milenijum rekli hiljadu godina bi li to opet bila sporna kombinacija

mihajlo ::

imao sam u vidu spornu reč no mislio sam da su ,,Jezični savjeti,, pouzdano mesto za proveru, a tamo
stoji
Imenica desetci (koja nema jedninu) označuje skup od nekoliko desetaka članova, npr. Na trgu su se okupili desetci građana. Imenica desetina znači 'deseti dio kakve cjeline', npr. Ispitana je desetina studenata; Napravili smo desetinu posla. Katkad se množina desetine pogrješno upotrebljava umjesto imenice desetci. Pogrješno je: *Utakmicu su gledale desetine navijača; *U poplavi su stradale desetine kuća, a pravilno je: Utakmicu su gledali desetci navijača; U poplavi su stradali desetci kuća
a ovo pod br. 1 ako je deci-deset pa se ne može onda je cent-sto a mili-hiljadu pa kad bi za milenijum rekli hiljadu godina bi li to opet bila sporna kombinacija

Ja sam citirao Rečnik jezičkih nedoumica od Klajna, a isto piše i u Rečniku Matice srpske (gde reč desetak, naravno, ima dva značenja: deseti deo i približno deset), a gornji citat je, koliko vidim, sa sajta Zbirka jezičnih savjeta Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Obzirom da za ovo pravilo nisam znao , a kako u Igri anagrama koristimo sve varijante 'srpsko-hrvatskog' jezika, odluka o anagramu je na tebi.

Što se tiče ovog prvog, rekao sam da mi lično ne smeta, iako decenija, dekada i deset imaju isti koren, što kod milenijuma i hiljade nije slučaj.

U ovakvim slučajevima, bilo bi korisno videti još neki komentar.
.

Kontrolor ::

mihajlo ::

imao sam u vidu spornu reč no mislio sam da su ,,Jezični savjeti,, pouzdano mesto za proveru, a tamo
stoji
Imenica desetci (koja nema jedninu) označuje skup od nekoliko desetaka članova, npr. Na trgu su se okupili desetci građana. Imenica desetina znači 'deseti dio kakve cjeline', npr. Ispitana je desetina studenata; Napravili smo desetinu posla. Katkad se množina desetine pogrješno upotrebljava umjesto imenice desetci. Pogrješno je: *Utakmicu su gledale desetine navijača; *U poplavi su stradale desetine kuća, a pravilno je: Utakmicu su gledali desetci navijača; U poplavi su stradali desetci kuća
a ovo pod br. 1 ako je deci-deset pa se ne može onda je cent-sto a mili-hiljadu pa kad bi za milenijum rekli hiljadu godina bi li to opet bila sporna kombinacija

Ja sam citirao Rečnik jezičkih nedoumica od Klajna, a isto piše i u Rečniku Matice srpske (gde reč desetak, naravno, ima dva značenja: deseti deo i približno deset), a gornji citat je, koliko vidim, sa sajta Zbirka jezičnih savjeta Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Obzirom da za ovo pravilo nisam znao , a kako u Igri anagrama koristimo sve varijante 'srpsko-hrvatskog' jezika, odluka o anagramu je na tebi.

Što se tiče ovog prvog, rekao sam da mi lično ne smeta, iako decenija, dekada i deset imaju isti koren, što kod milenijuma i hiljade nije slučaj.

U ovakvim slučajevima, bilo bi korisno videti još neki komentar.
.

Neću ni gledati u knjige (nemam vremena jer radim neke važne stvari) ali mi je VRLO sumnjivo DESETCI (sa TC). Navratiću malo kasnije da vidim kuda je ova prepiska otišla.

Hrvatski pravopis koji je tadašnje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo za uporabu u školstvu jest Hrvatski pravopis čiji su autori Babić, Finka i Moguš, IV. izdanje Školske knjige iz 1996. godine. Prema njemu, d i t se uvijek gube u imenicama otac (oca, oče) i sudac (suca, suče), dok se kod ostalih imenica dopuštaju oba oblika za muški rod:

zadak – N mn. zadci i zaci

redak – N mn. predci i preci

petak – N mn. petci i peci

letak – N mn. letci i leci

Za imenice ženskog roda nije istaknuto pravilo, ali u rječničkome dijelu navode:

polutka > DL jd. polutki

četka > DL jd. četki/čet(c)i

Anićev i Silićev Pravopis hrvatskog jezika, u izdanju Novog libera, u svom Općemu pravopisnom rječniku donosi oblike bez glasova t i d:

domorodac – N mn. domoroci

dohodak – N mn. dohoci

Ipak, u poglavlju Pravila i upute napominje se da se u praksi pojavljuju i oblici s t i d te se preporučuje pisanje takvih oblika u primjerima poistovjećivanja izraza značenjski različitih riječi:

ledac > N mn. ledci i letak > N mn. letci (umjesto leci)

mladac > N mn. mladci i mlatac > N mn. mlatci (umjesto mlaci)

Ni u ovome pravopisu nema pravila za imenice ženskoga roda na -tka, a u rječniku nalazimo ove primjere:

lutka > DL jd. luci/lutki

dosjetka > DL dosjeci/dosjetki

Hrvatski pravopis koji je objavila Matica hrvatska, čiji su autori Badurina, Marković, Mićanović, također donosi oblike bez glasova t i d:

boljitak – N mn. boljici

letak – N mn. leci

želudac – N mn. želuci

No preporučuje i oblike s glasovima t i d kada želimo očuvati korijen riječi te u sklonidbi naziva naseljena mjesta:

krletka – DL jd. krleci (i krletki)

bitak – N mn. bitci (umjesto bici)

kutak – N mn. kutci (umjesto kuci)

petak – N mn. petci (umjesto peci)

Brgudac – G jd. Brgudca (umjesto Brguca)

Gradac – G jd. Gradca (umjesto Graca)

Za imenice ženskog roda preporučuju se također oblici bez suglasnika t i d, ali uz mogućnost neizmijenjenog oblika:

zagonetka > DL jd. zagoneci (i zagonetki)

tvrtka > DL jd. tvrci (i tvrtki)


Dakle, prilična zbrka. Mislim da je u hrvatskom jeziku ispravan i jedan i drugi oblik.



Bilo bi dobro i prodiskutirati riječ MONDEN za koju Nikola daje ojašnjenje SVETSKI ČOVEK, što mislim da baš nije potpuno točno.

Na Hrvatskom jezičnom portalu stoji:

1. onaj koji je iz visokog društva, onaj koji oponaša manire visokog društva
2. onaj koji se ističe u praćenju mode i tome prilagođenog stila života i koji se kreće u takvim krugovima

Možda u srpskom jeziku ima i neko drugo značenje?

O rečima DESECI i DESETCI neću da diskutujem, ne smatram se kompetentnim. Ali ću citirati Zdenka:

"Bilo bi dobro i prodiskutirati riječ MONDEN za koju Nikola daje objašnjenje SVETSKI ČOVEK, što mislim da baš nije potpuno točno.
Na Hrvatskom jezičnom portalu stoji:
1. onaj koji je iz visokog društva, onaj koji oponaša manire visokog društva
2. onaj koji se ističe u praćenju mode i tome prilagođenog stila života i koji se kreće u takvim krugovima"

U vezi njegovog komentara kažem sledeće: tačno je da reč MONDEN ima nekoliko značenja. U Leksikonu stranih reči i izraza (na makedonskom jeziku) od autora Velike Širilove stoji redom ovako: MONDEN je: 1. čovek koji se kreće u visokom društvu; 2. SVETSKI ČOVEK; 3. moderan čovek u najvišem smislu reči; 4. bonvivan; 5. dendi. Kod Vujaklije, MONDEN je: 1. SVETSKI ČOVEK (kao prvo objašnjenje značenja te reči); 2. čovek koji odlazi u viša i otmenija društva; 3. čovek koji hoće i ume da uživa u zadovoljstvima ovog sveta.

Mislim da je sasvim jasno u kakvom sam kontekstu upotrebio reč MONDEN za Nikolu Teslu - upravo SVETSKI ČOVEK, kao naučnik, izumitelj koji je zadužio CELO ČOVEČANSTVO i pripada CELOM SVETU i kao takav on je ČOVEK CELOG SVETA. Kao takav je i poznat i prihvaćen u svetu, a ne kao neki bonvivan, pomodar i sl. Očito je da u izvorima koje pominje Zdenko nema opcije da reč MONDEN označava SVETSKI POZNATOG ČOVEKA, ali postoje i drugi izvori koji daju upravo tu opciju.

Tesla je bio rado viđen gost u visokom društvu pa riječ MONDEN sasvim dobro stoji u anagramu i u značenju koje sam ja naveo. Samo sam postavio pitanje da li osim ovoga, postoji i još neko značenje.